Kviz
Najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj su:
Povezani pojmovi:
Asimilacija
Asimilacijski model je onaj u kojem imigrant ili cijela skupina preuzima običaje, norme i vrijednosti društva u koje je došao. Oni prihvaćaju tipična ponašanja dominantne kulture, savladavaju svakodnevni jezik i uloge te napuštaju obilježja vlastite kulture. Ovaj model ne poznaje kulturne različitosti.
Vidi povezani sadržajDiskriminacija
Diskriminacija je nejednako tretiranje ili stavljanje u nepovoljan položaj neke osobe samo na temelju neke osobine, poput boje kože, etničke pripadnosti, spola, vjere, invaliditeta, spolne orijentacije, socijalnog statusa i sl. Diskriminatorno ponašanje ugrožava prava i slobode tih osoba i može biti sankcionirano različitim zakonima, pa i Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Vidi povezani sadržajIdentitet
Pojam identitet odnosi se na naš doživljaj toga tko smo, sliku o sebi koju smo razvili tijekom života. Odnosi se na to što mislimo da jesmo, odnosno što je ono najvažnije što nas obilježava. Uključuje obilježja kao što su boja kože ili podrijetlo, naše osobine, sklonosti, ukus, uvjerenja, naše životne uloge i iskustva. Povezan je i s društvenim skupinama kojima svatko od nas pripada ili se s njima poistovjećuje. Tako netko može biti bijelac, gurman, ateist, učenik ili poštar, navijač ili Europljanin. Ili sve to.
Vidi povezani sadržajIntegracijske politike
Integracijske politike su različiti načini uključivanja imigranata u određeno društvo. Za koji će se model neko društvo odlučiti, ovisi o vrijednostima tog društva. Mogući modeli su primjerice asimilacija, multikulturalizam, interkulturalizam itd.
Vidi povezani sadržajInterkulturalizam
Interkulturalizam, za razliku od multikulturalnosti koja označava prisutnost više kultura na istom prostoru, naglašava odnos među kulturama i nužnost međusobne interakcije. Temelji se na dijalogu među kulturama, razmjeni stavova, upoznavanju, suradnji, sudjelovanju u zajedničkim projektima, uzajamnom prilagođavanju, povezivanju i stvaranju međusobnog povjerenja.
Vidi povezani sadržajKsenofobija
Ksenofobija je strah ili mržnja prema strancima, nepoznatome ili općenito prema drukčijim ljudima i skupinama. To je bezrazložan (neutemeljen, neracionalan) i pretjeran strah od tuđinaca i svega što je tuđe te može biti usmjerena na neku skupinu ljudi, na primjer - nedavne doseljenike.
Vidi povezani sadržajKultura
Pojam kultura odnosi se na sve ono što čini način života nekog društva. Obuhvaća različite karakteristike, znanja i ponašanja određene grupe ljudi, jezik i religiju, kuhinju i glazbu, običaje i uvjerenja pripadnika tog društva. Članovi nekog društva dijele i uče zajedničku kulturu. Sva se ta znanja, osobine i ponašanja prenose s generacije na generaciju, a taj se prijenos zove socijalizacija.
Vidi povezani sadržajManjine
Manjinska skupina je ona skupina koja je malobrojnija i/ili u podređenom je položaju u odnosu na ostatak stanovništva u društvu. Zato članovi manjinskih skupina u znatno manjoj mjeri imaju kontrolu, odnosno moć nad vlastitim životom, no što to imaju pripadnici dominantne/većinske skupine. Manjinske skupine mogu činiti pripadnici manjinske nacije, kulture ili rase, manjinske vjeroispovijesti ili ljudi drukčijih karakteristika i običaja od ostatka populacije.
Vidi povezani sadržajMultikulturalizam
Multikulturalizam je kulturna politika koja se temelji na prepoznavanju i poštovanju postojanja različitih grupa unutar jednog društva koje žive zajedno bez nasilja i imaju jednaka prava. Taj pluralizam kultura zahtijeva da društvo dopusti različitim grupama živjeti u skladu sa svojim običajima, jezikom i vrijednostima. On osnažuje kulturnu raznolikost, ali ostavlja mogućnost da neke grupe ostanu izolirane i da među različitim grupama raste distanca.
Vidi povezani sadržajPozitivna diskriminacija
Pozitivna diskriminacija, obrnuta diskriminacija ili afirmativna akcija je niz mjera kojima se smanjuju postojeće nejednakosti u društvu nastale diskriminacijom. Određenoj skupini u društvu koja je bila diskriminirana ili postoji mogućnost da bi to još uvijek mogla biti, nastala se šteta iz prošlosti kompenzira nekim povlasticama. Te povlastice mogu biti olakšice u zapošljavanju, upisu u škole ili na fakultete, pri izboru predstavnika u vlasti itd.
Vidi povezani sadržajPredrasude
Predrasude su čvrsta emotivna negativna uvjerenja o drugima. Oblikujemo ih na temelju neke značajke određene skupine ljudi (boja kože, nacionalna pripadnost, izgled i sl.) i onda to svoje stajalište o cijeloj skupini prenosimo i na konkretne osobe koje joj pripadaju prije nego što smo ih upoznali te na svoje postupke i osjećaje prema njima. Predrasude je moguće umanjiti upoznavanjem i komuniciranjem s pripadnicima skupina o kojima imamo predrasude.
Vidi povezani sadržajStereotipi
Stereotipi počivaju na uvjerenju da svi ljudi određene skupine imaju neka zajednička obilježja samo zato što pripadaju toj skupini. Nastaju pripisivanjem određenih obilježja toj skupini i služe nam kao sredstvo kategoriziranja ljudi a da ih nismo upoznali. Mogu biti pozitivni i negativni. Pozitivni se najčešće javljaju prema vlastitoj skupini, a negativni prema drugim i drukčijim skupinama. Stereotipe na temelju kojih svakodnevno postupamo, s vremenom počinju pratiti i emotivne reakcije. Tako stereotipi prerastaju u predrasude.
Vidi povezani sadržajnajgledanije
HRT © Hrvatska radiotelevizija. Sva prava pridržana. Hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati ovdje. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.