Asimilacija
Asimilacijski model je onaj u kojem imigrant ili cijela skupina preuzima običaje, norme i
vrijednosti društva u koje je došao. Oni prihvaćaju tipična ponašanja dominantne kulture, savladavaju
svakodnevni jezik i uloge te napuštaju obilježja vlastite kulture. Ovaj model ne poznaje kulturne
različitosti.
Vidi povezani sadržaj
Diskriminacija
Diskriminacija je nejednako tretiranje ili stavljanje u nepovoljan položaj neke osobe samo
na temelju neke osobine, poput boje kože, etničke pripadnosti, spola, vjere, invaliditeta, spolne
orijentacije, socijalnog statusa i sl. Diskriminatorno ponašanje ugrožava prava i slobode tih
osoba i može biti sankcionirano različitim zakonima, pa i Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Vidi povezani sadržaj
Homofobija
Homofobiju čine strah, mržnja, predrasude ili diskriminacija prema osobama homoseksualne
orijentacije. Iz nje nerijetko proizlazi i nasilje prema takvim osobama. Homofobne stavove mogu imati
pojedinci, ali postoje i kulturalna i društvena homofobija. One se očituju u društvenim normama koje
diktiraju uvjerenje prema kojemu je heteroseksualna orijentacija bolja ili moralnija od
homoseksualnosti ili npr. biseksualnosti. Zato se za kulturalnu homofobiju često upotrebljava i
naziv heteroseksizam.
Vidi povezani sadržaj
Identitet
Pojam identitet odnosi se na naš doživljaj toga tko smo, sliku o sebi koju smo razvili
tijekom života. Odnosi se na to što mislimo da jesmo, odnosno što je ono najvažnije što nas obilježava.
Uključuje obilježja kao što su boja kože ili podrijetlo, naše osobine, sklonosti, ukus, uvjerenja,
naše životne uloge i iskustva. Povezan je i s društvenim skupinama kojima svatko od nas pripada ili
se s njima poistovjećuje. Tako netko može biti bijelac, gurman, ateist, učenik ili poštar, navijač
ili Europljanin. Ili sve to.
Vidi povezani sadržaj
Integracijske politike
Integracijske politike su različiti načini uključivanja imigranata u određeno društvo.
Za koji će se model neko društvo odlučiti, ovisi o vrijednostima tog društva. Mogući modeli su
primjerice asimilacija, multikulturalizam, interkulturalizam itd.
Vidi povezani sadržaj
Interkulturalizam
Interkulturalizam, za razliku od multikulturalnosti koja označava prisutnost više kultura
na istom prostoru, naglašava odnos među kulturama i nužnost međusobne interakcije. Temelji se na
dijalogu među kulturama, razmjeni stavova, upoznavanju, suradnji, sudjelovanju u zajedničkim
projektima, uzajamnom prilagođavanju, povezivanju i stvaranju međusobnog povjerenja.
Vidi povezani sadržaj
Ksenofobija
Ksenofobija je strah ili mržnja prema strancima, nepoznatome ili općenito prema drukčijim
ljudima i skupinama. To je bezrazložan (neutemeljen, neracionalan) i pretjeran strah od tuđinaca i
svega što je tuđe te može biti usmjerena na neku skupinu ljudi, na primjer - nedavne doseljenike.
Vidi povezani sadržaj
Kultura
Pojam kultura odnosi se na sve ono što čini način života nekog društva. Obuhvaća različite
karakteristike, znanja i ponašanja određene grupe ljudi, jezik i religiju, kuhinju i glazbu, običaje
i uvjerenja pripadnika tog društva. Članovi nekog društva dijele i uče zajedničku kulturu. Sva se ta
znanja, osobine i ponašanja prenose s generacije na generaciju, a taj se prijenos zove
socijalizacija.
Vidi povezani sadržaj
Manjine
Manjinska skupina je ona skupina koja je malobrojnija i/ili u podređenom je položaju u
odnosu na ostatak stanovništva u društvu. Zato članovi manjinskih skupina u znatno manjoj mjeri imaju
kontrolu, odnosno moć nad vlastitim životom, no što to imaju pripadnici dominantne/većinske skupine.
Manjinske skupine mogu činiti pripadnici manjinske nacije, kulture ili rase, manjinske vjeroispovijesti
ili ljudi drukčijih karakteristika i običaja od ostatka populacije.
Vidi povezani sadržaj
Multikulturalizam
Multikulturalizam je kulturna politika koja se temelji na prepoznavanju i poštovanju
postojanja različitih grupa unutar jednog društva koje žive zajedno bez nasilja i imaju jednaka
prava. Taj pluralizam kultura zahtijeva da društvo dopusti različitim grupama živjeti u skladu
sa svojim običajima, jezikom i vrijednostima. On osnažuje kulturnu raznolikost, ali ostavlja
mogućnost da neke grupe ostanu izolirane i da među različitim grupama raste distanca.
Vidi povezani sadržaj
Pozitivna diskriminacija
Pozitivna diskriminacija, obrnuta diskriminacija ili afirmativna akcija je niz mjera kojima
se smanjuju postojeće nejednakosti u društvu nastale diskriminacijom. Određenoj skupini u društvu
koja je bila diskriminirana ili postoji mogućnost da bi to još uvijek mogla biti, nastala se šteta
iz prošlosti kompenzira nekim povlasticama. Te povlastice mogu biti olakšice u zapošljavanju, upisu
u škole ili na fakultete, pri izboru predstavnika u vlasti itd.
Vidi povezani sadržaj
Predrasude
Predrasude su čvrsta emotivna negativna uvjerenja o drugima. Oblikujemo ih na temelju neke
značajke određene skupine ljudi (boja kože, nacionalna pripadnost, izgled i sl.) i onda to svoje
stajalište o cijeloj skupini prenosimo i na konkretne osobe koje joj pripadaju prije nego što
smo ih upoznali te na svoje postupke i osjećaje prema njima. Predrasude je moguće umanjiti
upoznavanjem i komuniciranjem s pripadnicima skupina o kojima imamo predrasude.
Vidi povezani sadržaj
Rasizam
Rasizam počiva na ideji da se ljudi međusobno razlikuju prema biološkim značajkama -
pripadnosti određenoj rasi i da su neke rase vrednije, prirodno superiornije od drugih, pa je
prirodno da budu u superiornom položaju. Dovodi do djelovanja koje u ime »više« rase diskriminira,
segregira i progoni pripadnike »nižih« rasa te čuva prevlast jedne rase nad ostalima. Biološki
gledano, rase ne postoje jer su razlike u genima između »rasa« vrlo male i svi ljudi pripadaju
samo jednoj vrsti - Homo sapiens.
Vidi povezani sadržaj
Solidarnost
Solidarnost je uzajamna potpora članova neke zajednice. Ona označava našu spremnost da
pomognemo članovima vlastite ili neke druge zajednice i našu težnju za dobrom drugoga. Može biti
usmjerena na sve one ranjive članove društva - stare, bolesne, pogođene elementarnim nepogodama,
siromašne, obespravljene, bilo u vlastitoj ili u drugim zemljama.
Vidi povezani sadržaj
Stereotipi
Stereotipi počivaju na uvjerenju da svi ljudi određene skupine imaju neka zajednička
obilježja samo zato što pripadaju toj skupini. Nastaju pripisivanjem određenih obilježja toj skupini i
služe nam kao sredstvo kategoriziranja ljudi a da ih nismo upoznali. Mogu biti pozitivni i
negativni. Pozitivni se najčešće javljaju prema vlastitoj skupini, a negativni prema drugim i
drukčijim skupinama. Stereotipe na temelju kojih svakodnevno postupamo, s vremenom
počinju pratiti i emotivne reakcije. Tako stereotipi prerastaju u predrasude.
Vidi povezani sadržaj
